Događaj

Šinski sistem javnog prevoza postaće dominantan u Beogradu 2030. godine

Zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić najavio je da današnja javna sednica za Plan generalne regulacije šinskih sistema na teritoriji grada Beograda predstavlja jedan od poslednjih koraka kako bi se ovaj plan našao pred gradskim odbornicima. Vesić je istakao da očekuje da će plan biti pred odbornicima u prvoj polovini novembra i da će Beograd tada dobiti svoj Plan generalne regulacije šinskih sistema. To je, kako je rekao, prvi celoviti plan u istoriji grada i omogućiće da 2030. godine šinski sistem postane dominantan kada je javni prevoz u pitanju.

– Ovaj plan podrazumeva razvoj metroa, gradske železnice – putničke i transportne, kao i proširenje tramvajskih linija. Nažalost, u javnosti se isključivo priča o metrou, koji se Beogradu obećava više od 50 godina, ali će suštinski ovim planom biti predviđen razvoj svih šinskih sistema u Beogradu. Kada je u pitanju tramvajska mreža, ona će biti proširena za 42,6 kilometara, a planirano je produženje od Požeške ulice prema Ceraku, čime će veliki broj građana dobiti priliku da tramvajem stigne do Banovog brda, odnosno Požeške ulice, gde će po završetku izgradnje metroa moći da presedaju, budući da će u Požeškoj postojati stanica metroa. Takođe, planirana su proširenja tramvajske mreže od Ulice Jurija Gagarina prema Bežanijskoj kosi, kao i od Bogoslovije prema Adi Huji i potom ka levoj obali Dunava preko novog mosta preko Dunava koji će biti izgrađen. To znači da će u narednih pet do sedam godina neko ko živi u Borči moći tramvajem da stigne do centra grada. To će povećati komfor građana i olakšati im put od jednog dela grada ka drugom – rekao je Vesić.

Prema njegovim rečima, kada je u pitanju gradska železnica, ovim planom će biti utvrđena nova pruga koja će spojiti Železničku stanicu „Zemun” sa Surčinom – centrom te opštine, nacionalnim stadionom koji će biti izgrađen, kao i Aerodromom „Nikola Tesla”.

– Tako će se do aerodroma, kao i u svim svetskim metropolama, stizati gradskim vozom, dok će od nacionalnog stadiona linija BG voza biti produžena do Obrenovca, pa će i Obrenovčani imati svoju stanicu BG voza. Pored toga, na mnogim mestima je planirana izgradnja duplih koloseka, prema Mladenovcu i Lazarevcu. To znači da će Mladenovac, Sopot i Lazarevac zajedno sa opštinom Barajevo dobiti stabilnu vezu gradskom železnicom. Građani Mladenovca, Sopota, Lazarevca, Barajeva, Obrenovca i Surčina imaće železničku vezu sa gradom „u špicu” na svakih 10 do 12 minuta, a van „špica” na 45 minuta. To će bitno povećati cenu građevinskog zemljišta i stanova u ovim opštinama, pa će ljudi komforno moći da žive, primera radi u Mladenovcu, a da rade u Beogradu ili obratno. Danas imamo dnevno šest polazaka BG voza prema Mladenovcu i tri prema Lazarevcu, što je trenutno maksimalni kapacitet. Nakon što bude urađeno proširenje, koje je predviđeno Planom generalne regulacije šinskih sistema, stvoriće se mogućnost da vozovi „u špicu” idu na 10 do 12 minuta, a van „špica” na 45 minuta. Trenutno se od stanice kod Vukovog spomenika do centra Lazarevca putuje 63 minuta, što nije moguće automobilom ili autobusom. Kada budemo imali novu prugu i nove kompozicije, put će trajati još kraće, a to će biti najsigurnija i najbolja veza prigradskih opština sa centrom grada – istakao je Vesić.

On je dodao da je pored toga planirano da se izgrade tri linije metroa, koje su plod dugotrajnog rada od nekoliko godina.

– Na ovom planu je radio Saobraćajni fakultet i britanska kompanija WSP, koja je poznata po modelima saobraćaja i planiranju metroa. Tu je i francuska kompanija „Ežis”, jedna od najvećih svetskih kompanija kada je u pitanju projektovanje metroa, a u projektu je učestvovala i jedna kompanija iz Beča. Na osnovu Master plana saobraćaja u Beogradu, koji je izrađen 2017. godine, pre tog modela saobraćaja i brojanja putnika, utvrđeno je da su predviđene linije metroa najoptimalnije. Naravno, linijama metroa nije moguće obuhvatiti svaki deo grada, ali zbog toga postoje i drugi podsistemi javnog prevoza, poput tramvajske mreže i mreže BG voza, te sve navedeno čini celovit sistem koji će omogućiti ljudima da se lako i bezbedno prevezu sa jednog kraja grada na drugi – naveo je Vesić.

Vesić je podsetio da će 2028. biti završena prva linija metroa, koja počinje da se radi ove godine u novembru, te da će do 2030. biti završena i druga linija metroa, kada će se završiti i proširenje BG voza i tramvajskih linija. Tada će, naveo je Vesić, biti svega petsto-šesto autobusa u javnom prevozu, a sve drugo će pokrivati šinski sistem.

– Svi autobusi će biti na gas, a ako se na to doda da su metro, voz i tramvaj ekološki načini prevoza, to znači da Beograd 2030. godine neće imati nijedno vozilo na dizel u gradskom prevozu. Osim što omogućava da se ljudi brže prevoze i da grad funkcioniše kao celina, što je saobraćajno opravdanje, ovaj plan ima dakle i svoje ekološko opravdanje – rekao je Vesić.

On je dodao da plan predviđa i širenje razvoja dela beogradskog čvora, kad je reč o teretnom saobraćaju, odnosno završetak pruge od Belog potoka preko Leštana, Vinče, novog mosta preko Dunava, pa sve do Starčeva i Pančeva.–

To je projekat koji radimo zajedno s Republikom, koja trenutno ugovara izgradnju novog mosta kod Vinče, koji će biti železničko-drumski. To će značiti konačni završetak obilaznice oko Beograda i omogućiti potpuno izmeštanje železničkog teretnog saobraćaja iz grada – istakao je Vesić.

Današnja sednica je važna za budućnost Beograda, trasira se budući razvoj saobraćaja i ovakva odluka se donosi prvi put u istoriji grada, ocenio je Vesić.

Primedbe će razmatrati Urbanistički zavod, a po okončanju toga sve će biti spremno da Skupština Grada Beograda u prvoj polovini novembra usvoji Plan generalne regulacije šinskih sistema, što će omogućiti i da se izda građevinska dozvola i da se počne sa izgradnjom metroa, zaključio je Vesić.

Top